Učitelji su ti koji sebe koriste kao mostove, pozivajući učenike da pređu preko njih, zatim pomažući im preći, radosno onemoćaju, hrabreći ih da sami sagrade takve mostove, rekao je Nikos Kazantazakis, grčki pisac i filozof. Te mostove sigurno je ove godine prešlo 30 studenata dobitnika Studentske nagrade Glavnog grada za 2017. godinu. I kao što rijeka probija stijenu, ne zbog svoje moći nego zbog svoje upornosti, baš tom upornošću su najbolji studenti Univerziteta Crne Gore, Univeziteta Donja Gorica i Mediteran, zaslužili priznanje grada za ovogodišnje rezultate. Mogu li baš njihove desetke promijeniti naš svijet? Mogu li oni gurnuti Podgoricu da zbilja iskorači ka svjetskoj sceni?
Studenti kao budući dio elite znanja moraju otkrivati sve slabosti u društvu i boriti se za njihovo otklanjanje, smatra Slavica Radusinović, sociolog. Radusinović navodi da u vremenu tranzicije moraju biti jedan od glavnih aktera u društvenim promjenama koje su neophodne za svako zdravo društvo.
–Po svom karakteru i temperamentu mladi su skloni da budu društveno angažovani jer se ne mogu distancirati od svijeta u kojem žive. Međutim, danas mladi nijesu dovoljno aktivni u društvenim zbivanjima u pogledu revolucionarnosti studenta. Mislim na ono što pojam revolucije bukvalno znači -mogućnost da mijenjaju svijet. Današnji studenti nemaju mogućnost da nešto učine i stavljeni su u ulogu pasivnog posmatrača u odlučivanju o svojoj sudbini, ali sva je prilika da je mladim ljudima pripalo beznađe, apatija i žive u okolnostima siromaštva zbog čega imamo poražavajuće stanje, sve većeg odlaska obrazovanog kadra u inostranstvo – smatra Radusinović
Na novu scenu kako objašnjava Biljana Radović, sociolog, stupili su milenijalci, generacija koju karakteriše korišćenje savremenih tehnologija, veliko samopouzdanje i razbijanje tabua.
–Veliki broj mladih ljudi u svijetu nema siguran, dobro plaćen i zadovoljavajući posao. Zamah kapitalizma je ovoj generaciji donio ujedno i strah od eksploatacije jer su suočeni sa tim da njihov rad nije dovoljno plaćen i vrednovan u odnosu na njihove roditelje. Veliki broj mladih ljudi koristi prečice koje im mogu donijeti zaposlenje kao što je politička pripadnost, zatim poznastva i tek na kraju je obrazovanje i stručnost, za razliku od generacija njihovih roditelja gdje je to bilo obrnuto – smatra Radović.
Radović dodaje da je planiranje budućnosti za milenijalce postao luksuz, jer su manje plaćeni ili uopšte nijesu plaćeni za posao koji obavljaju u odnosu na njihove roditelje.
–I sama pripadam ovoj generaciji i ono što vidim jeste da veoma veliki broj pripadnika moje generacije, zajedno sa mnom, u Crnoj Gori prelazi mukotrpan put na putu ka samoostvarenju i planiranje budućnosti nam jeste luksuz. Ove generacije mogu promijeniti svijet ukoliko bi im se pružila i ukazala prilika, jer zbog apatičnosti koja ih karakteriše može se desiti da je ne primijete - poručila je Radović.
Među izjavama koje su obilježile godinu za nama, kada je u pitanju promocija znanja, jeste ona koju je izrekla sekretar za kulturu Nela Savković Vukčević da se veličina jedne države mjeri znanjem i obrazovanjem njenih građana, a pravo je samo ono učenje koje nas čini boljim i pametnijim.
Neki studenti su dio priče o školovanju završili u Crnoj Gori dok će neki studije završiti u inostranstvu, jer im, kako pričaju, Podgorica ne pruža veće mogućnosti za nastavak studiranja i posao.
Miloš Rajković, student Pravnog fakulteta UCG, kazao je da dobiti studentsku nagradu za svakog studenta predstavlja veliki podstrek i priznanje za uloženi rad, odlučnost i odgovornost da se odgovori izazovima u toku studiranja.
–Posebno sam ponosan što sam ovu nagradu dobio na završnoj godini studija kao krunu za tri godine studiranja na Pravnom fakultetu Univerziteta Crna Gora i to u generaciji koja je po kazivanju profesora najbolja u poslednjoj deceniji. Istina, nije bilo lako, ali jaka volja, a u najtežim momentima i inat, i sve to uz svakodnevni rad i praćenje nastave koju izvode moji vrhunski obrazovani profesori je dovelo do ovoga rezultata –kaže Rajković.
On smatra da Podgorica definitivno pruža najveće mogućnosti za usavršavanje.
–Podgorica je postala grad mladih, centar obrazovanja, sporta. Zato, ne isključujem mogućnost da ostanem u Podgorici i tu gradim karijeru, ali ću dio svoga školovanja sigurno provesti van Crne Gore, što mi je trenutno vrlo izvjesno i blizu sam cilja da obrazovanje nastavim vani. Podgorica mora da se razvija u moderan grad, ali je potrebno više rada i ulaganja kako priliči vijeku u kojem živimo. Više parkova, zelenila, zatvoreni bazen koji će svi moći da priušte, više sprava za vježbanje na otvorenom, kao i parkinga –kaže Rajković.
Među onima koji misle da Podgorica kao grad i nema baš dobru perspektivu za dalji rad je Amela Spahić, koja je nagrađena za ostvarene rezultate na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran.
-Potrebno je malo više ulagati u mlade ljude, jer su oni budućnost ne samo Podgorice, nego i čitave države. Svakako da je čast biti među najboljima, ali mislim da i pored nas 30 koji smo nagrađeni ima još mnogo odličnih studenata, te samim tim smatram da bi bilo neophodno ulagati i u njih, na primjer na način što bi se omogućila besplatna školarina svim studentima koji imaju prosjek preko 9,00, jer bi se na taj način i motivisali da daju sve od sebe i postižu još bolje rezultate. Smatram da je neophodno i obezbijediti po završetku studija odličnim studentima i neke dobre poslove, jer ukoliko neko završi fakultet sa vrhunskim prosjekom, a godinama čeka posao, kao što smo svjesni da je sada preko 10. 000 visokoškolaca na birou, to je loša slika za one koji tek stupaju u fakultetske vode. Jer šta oni mogu da očekuju ako naši najbolji studenti moraju da napuštaju granice države kako bi uspjeli i kako bi ostvarili nešto, samo zato što im naša država ne pruža ništa, već se vrše partijska zapošljavanja, a ponajmanje cijene znanje. U koga da se ulaže, ako ne u one najbolje – pita se Spahić.
Milena Ostojić, dobitnik nagrade sa Građevinskog fakulteta, kaže da je Podgorica danas moderan grad koji se razvija i gradi brzo.
–Nadam se da ću i ja sa svojim znanjima i stručnošću doprinijeti da jednog dana Podgorica bude još ljepši grad. Za mene ova nagrada zasigurno predstavlja podstrek kao i podsticaj za dalji vrijedan i predan rad kako bih u struci napredovala što je moguće više. Za ovakav značajan uspjeh potrebna je motivacija, volja, mnogo odricanja, marljivog učenja, ali prije svega ljubav prema svom životnom pozivu, građevini –ističe Ostojić.
Ostojić najviše boli što centar grada sve više „umire”. Ona smatra da bi trebalo osmisliti sadržaje koji bi oživjeli centar, jer to Glavni grad ne smije da dozvoli da se desi.
–Bilo bi lijepo otvoriti crnogorsku kinoteku, koja ne bi bila rezervisana samo za najnovija komercijalna ostvarenja, već gdje bi se prikazivali bezvremenski filmski klasici. Moglo bi se napraviti lijepo šetalište pored rijeke. Takođe, Podgorica kao glavni grad trebalo bih da ima zoo vrt, kao i više zelenih površina –ističe Ostojić.
Dobitnik studentske nagrade sa Prirodno-matematičkog fakulteta Saša Perović kaže da je žrtvovao mnogo vremena i truda da bi dobio ovu nagradu.
–U našoj državi, kao i u državama okruženja, prilično je teško naći posao u oblasti u kojoj se školujem i sa kojom želim da se bavim, a to je oblast eksperimentalnih bioloških nauka. Mada Podgorica svakako pruža najveću mogućnost i postoji nekoliko institucija gdje bih mogao da radim u struci. Iskreno volio bih da ostanem u Podgorici i nađem adekvatan posao, jer sam u njoj proveo najljepše, studentske dane i nadam se da neće biti potrebe da odlazim u inostranstvo, osim na eventualno doškolovavanje. Podgorica je danas jedna prilično moderan grad, koja svakako nudi sadržaje za sve uzraste. Međutim, svakako da ima prostora za još puno rada. Ono što bih ja kao neko ko se bavi biologijom promijenio jeste bolje uređenje postojećih i izgradnja novih parkova i zelenih površina, s obzirom na to da je Podgorica nekada bila jedan od najzelenijih gradova Evrope. To sada nije slučaj –kaže Perović.
Bojan Pejović sa Ekonomskog fakulteta UCG, budućnost vidi u otvorenoj Crnoj Gori koja će se aktivno uključiti u svjetske tokove i čiji će građani biti građani čitavog savremenog svijeta. Za njega je studentska nagrada dodatni podstrek daljem usavršavanju.
–Nagrada predstavlja satisfakciju, sama po sebi, iako nikada nije bila cilj već samo posledica izučavanja ekonomske nauke na fakultetu i njene primjene na konkretnim primjerima u praksi. Nadam se da ću dio magistarskih studija provesti u inostranstvu, kako bih po povratku u svoju zemlju mogao kritički sagledati trenutno stanje i primijeniti savremena dostignuća i znanja–poručio je Pejović.
On kaže da bi Glavni grad trebao da ima značajnu ulogu kako bi se najuspješniji privredni subjekti na njegovoj teritoriji povezali sa univerzitetskim jedinicama i najboljim studentima gdje bi u interakciji koristi bile obostrane.
–Studenti bi se upoznali sa konkretnim problemima i zadacima čime bi obogatili svoje iskustvo, dok bi uspješne kompanije imale na raspolaganju najbolje ljudske resurse. Studente treba uključiti u zajednicu –predlaže Pejović.
Za Isidoru Rubežić sa Medicinskog fakulteta ova nagrada ima poseban značaj jer je rođena i odrasla u Podgorici.
–Drago mi je što živim u gradu koji prepoznaje znanje kao istinsku vrijednost i nagrađuje vrijedne i talentovane mlade ljude. Studije medicine, kao i sama doktorska profesija, iziskuju mnogo rada i odricanja, ali i pružaju različite mogućnosti. U budućnosti ću, kao i do sada, nastojati da budem što bolja u onome čime se bavim –kaže Rubežić.
Todor Lakić sa Fakulteta političkih nauka UCG, kaže da je nagrada došla kao potvrda trogodišnjih napora na studijama, a istovoremeno i kao podstrek daljem radu.
–Ona je utvrdila i jedan vremenski period, od mog prvog ulaska na fakultet, kada sam zbunjeno tražio amfiteatar, pa do danas, kada na istom fakultetu pohađam specijalističke studije. I u tom periodu nije bilo odricanja. Bilo je samo ulaganja. Ulaganja u sebe, u svoju budućnost. Dio tih ulaganja, već se ovom nagradom isplatio. I sigurno da će ona biti odlična podloga za nastavak puta. U taj nastavak, spadaju i dalja edukacija, ali i angažman u oblasti međunarodnih odnosa i diplomatije, oblasti koja mi iz godine u godinu pruža nepresušan izvor saznanja i motivacije. A znanje i saznanja malo vrijede, ako se ne upotrijebe. U tom smislu, parafraziraću misao jednog velikog državnika „Nikada ne pitaj šta zemlja, grad ili fakultet može uraditi za tebe, već šta ti možeš uraditi za njih” – rekao je Lakić.
Svoje obrazovanje u Podgorici nastaviće Jovana Lečić, student Fakulteta političkih nauka na UDG-u.
– Nagrada koju sam dobila predstavlja veliku čast za mene i ponosna sam što je prepoznat trud svih nas koji smo dobitnici ovog vrijednog priznanja, a cjelokupni događaj doprinosi tome da motivacija za dalji rad bude još veća. Rođena sam u Podgorici i cijelo svoje obrazovanje sam stekla u njenim istitucijama, tako da ne bih birala da bilo gdje drugo prenesem stečeno znanje osim u mom rodnom gradu. Svoju budućnost tek započinjem, a ona je već pozlaćena i za sada ne bih ništa više mogla poželjeti - navodi Lečić.
Stečeno znanje u rodnom gradu želi primijeniti Žaklina Nježić, koja je nagrađena za ostvarene rezultate na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
-Studentska nagrada mi znači mnogo, jer predstavlja priznanje za moj postignuti uspjeh prepoznat od strane grada u kojem živim. Samim tim u njemu želim i primijeniti stečeno znanje i doprinijeti razvoju i napretku. Perspektivu svakako vidim, a posebno u svojoj struci. Trudiću se da steknem što bolje obrazovanje i uključim se u izgradnju bolje budućnosti kako nas tako i narednih generacija- priča Žaklina Nježić.
Da živi i radi u Podgorici želi i Alma Rastoder, nagrađeni student Fakulteta za dizajn i multimediju na UDG-u. Rastoder navodi da trenutna situacija u Podgorici po pitanju dizajna nije sjajna, ali da je njen cilj da stvori nešto čime bi predstavljala i sebe i državu.
- Trenutno sam na studijskoj razmjeni u Zagrebu pa me je nagrada posebno obradovala. Za mene ovo priznanje predstavlja kao prvo veliku podršku, a onda i motivaciju da nastavim dalje i neko uvjerenje da se svaki trud isplati i nagradi. Pokušavam iz svakog mjesta gdje se nađem izvući ono najbolje. Ono što bih zaista voljela jeste da ostanem da živim i radim u Crnoj Gori, ukoliko bi postojali normalni uslovi za to. Trenutna situacija u Podgorici, što se tiče dizajna, nije sjajna ali smatram da onaj ko želi nešto i radi na tome-ostvariće se – navodi Rastoder.
Nagradu za postignute rezultate dobila je i Irina Stamatović, student diplomatije i međunarodnih odnosa na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica. Ona navodi da priznanje koje je dobila od Glavnog grada predstavlja dokaz da je na pravom, iako nepridvidljivom putu.
-Zadovoljstvo mi je biti dio najodabranijih studenata u Podgorici, koja je moj grad. Ovo priznanje prije svega razumijem kao motivaciju za dalji rad i usavršavanje. Za budućnost mogu reći da ona mene čeka, a ne obrnuto. Kao što sam do sada bila uspješna radeći stvari s onu stranu logike, nastaviću da ipak mislim lokalno, a radim globalno, noseći podgorički duh u sebi. Vjerujem da Podgorica može pružiti prostor za akademski rast i razvoj, pa tako sebe još nekoliko godina vidim u svom gradu. Mojoj kući, Univerzitetu Donja Gorica, Humanističkim studijama i svim profesorima i asistentima koji su na ovom mom putu bili uz mene dugujem veliku zahvalnost prije svega na ukazanom povjerenju, kao i na izuzetnim naporima u buđenju ljudskosti kod studenata – navela je Stamatović.
U državi treba nastaviti njegovati antifašizam. Jedan od onih koji održava uspomenu na antifašističku borbu i time ostvaruje sadašnji uticaj na nju je Dušan Pajović, student sa Fakulteta primijenjenih nauka UDG-a koji je takođe, dobitnik studentske nagrade Glavnog grada za ovu godinu.
-Pored, naravno, velikog podstreka koji ova nagrada svakako donosi, od izuzetnog mi je značaja da ova država ipak ima neki uzlazni smjer kretanja kao i da se talenat i rad uprkos svemu primjećuju i nagrađuju. Takođe, ponosan sam što smo jedni od rijetkih koji održavaju uspomenu na antifašističku borbu i time ostvaruju sadašnji uticaj na nju. U glavni grad bih se vratio u slučaju dobre poslovne prilike nakon master studija za koje se nadam da ću završiti u inostranstvu. Gledajući u okviru konteksta ostalih država smatram da Crna Gora, a samim tim i Podgorica napreduju i da mogu da budu plodno tlo za svijetlu budućnost –smatra Pajović.
N.S.-a.d - a.Đ.
Ostati ili otići
Dobitnik studentske nagrade sa Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije UDG Luka Račić razmisliće da li će školovanje nastaviti u Crnoj Gori.
–Još ne znam da li planiram da ostanem u glavnom gradu, to jeste u Crnoj Gori uopšte. Sve zavisi kako će moje školovanje dalje ići i koje će mi se prilike sve ukazati. Mislim da bih na profesionalnom planu mogao mnogo više da napredujem u inostranstvu, ali to ne znači da ću i otići. Po mom mišljenju situacija u glavnom gradu je dobra i da ima šansi za one koji to zasluže, tako da i moj ostanak. Ali, ništa ne znam sa sigurnošću –navodi Račić.
Investirati u znanje
Studentsku nagradu Glavnog grada dobio je Željko Janjić, student Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran, a ostvario je uz brojna odricanja.
–Nadam se da će naša znanja biti investirana za dobrobit naše zajednice, stvarajući nove proizvode i donoseći veći rejting našoj zemlji. Smatram da će rukovodeći ljudi grada Podgoricu učiniti još ljepšim, organizovanijim i prosperitetnijim gradom, i poboljšati standard svih građana – poručio je Janjić.
Mlade u medije
Da Podgorica ima perspektivu za mlade, ambiciozne studente smatra Tina Nerac, dobitnik studentske nagrade za ostvarene rezultate na Fakultetu vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran.
– Podgorica iz mog ugla izgleda jako uređeno, sa perspektivom za mlade ambiciozne studente. U poslednje vrijeme zadovoljna sam kulturnim dešavanjima u našem gradu, obuhvatajući filmske festivale, izložbe, humanitarne događaje. Smatram da bi trebalo posvetiti više pažnje mladima, i medijski propratiti njihov rad kako bi građani bili informisani - navodi Nerac.
Red lošeg, red dobrog
Podgorici fale novi sadržaji, smatra Petar Krivokapić, dobitnike studentske nagrade za ostvaren rezultate na Fakultetu za strane jezike Univerziteta Mediteran.
– Smatram da svaki mladi čovjek treba da iskoristi sve svoje sposobnosti da bi u bilo kojim okolnostima ostvari svoje ciljeve, kako kod nas, tako i bilo gdje u svijetu.
Podgorici definitivno nedostaju određene stvari, poput bolnica, škola, vrtića, i još mnogo toga što bi olakšalo i uljepšalo život njenih građana, ali to je moj rodni grad i trudim se da primjećujem samo ono što ga krasi, a to su divni ljudi i mnogo sunca.
Ali da bi se nešto promijenilo u bilo kojoj sredini, pa i ovdje, prvo mora doći do promjene svijesti ljudi – navodi Krivokapić.
Ekološka država nema master studije o zaštiti životne sredine
Školovanje u inostranstvo nastaviće Tamara Krvavac, koja je nagrađena za ostavrene rezultate na Metalurško-tehnološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
-Za moju struku, zaštita životne sredine, u Crnoj Gori još ne postoji odsjek za master studije pa mislim da ću školovanje nastaviti u inostranstvu. Smatram da je potrebno edukovati građane o značaju životne sredine i na koji način možemo da je zaštitimo. Ubijeđena sam da građani ne shvataju posledice koje nastaju usled zagađenja prostora u kojem žive pa ta edukacija mora početi kod građana svih starosnih dobi. U Podgoricu se ulaže dosta u odnosu na ostale gradove u Crnoj Gori, a po meni, najmanje pažnje se posvećuje sjeveru. Smatram da kod građana treba povećati o značaju zelenih površina – navodi Krvavac.